Rosensaft: Argumenti SAD-a pred ICJ-om protiv optužbi za genocid u Gazi “plitki i neuvjerljivi”

U tekstu objavljenom u Jewish Telegraphic Agency (JTA), Rosensaft, profesor na Cornell Law School i Columbia Law School, piše da je američka intervencija u predmetu Južna Afrika protiv Izraela bila “razočaravajuća i u najboljem slučaju formalna”.

Podsjetimo, Južna Afrika je u decembru 2023. pred ICJ-om optužila Izrael za genocid u Gazi. Izrael te optužbe odlučno odbacuje, a više država podnijelo je takozvane deklaracije o intervenciji u postupku.

Prema Rosensaftu, Sjedinjene Države i Mađarska su odbacile optužbe za genocid, dok su Namibija, Nizozemska i Island podržali stav Južne Afrike.

“Podnesak ne mijenja ništa”

Rosensaft navodi da je očekivao snažniju pravnu argumentaciju iz Washingtona.

“Umjesto toga, američka intervencija bila je razočaravajuća i u najboljem slučaju formalna”, piše Rosensaft u tekstu objavljenom u JTA.

On smatra da dokument vjerovatno neće imati nikakav značajan uticaj na odluku suda.

“Koliko ja mogu vidjeti, jedini pozitivni aspekti ovog podneska su to što je uopće podnesen i što ‘potvrđuje, na najsnažniji mogući način, da su optužbe za genocid protiv Izraela lažne’”, navodi Rosensaft.

Istovremeno kritikuje činjenicu da američki pravnici nisu ponudili konkretne dokaze koji bi potkrijepili takvu tvrdnju.

Nedostatak konkretnih primjera

Autor navodi da su američki argumenti ostali na općim pravnim principima, bez konkretnih primjera.

“Civilne žrtve, čak i rasprostranjene civilne žrtve, same po sebi ne moraju ukazivati na genocidnu namjeru”, citira Rosensaft dio američkog podneska, ali dodaje da takva tvrdnja bez konkretnih činjenica o postupcima Izraela “postaje praktično besmislena”.

On ističe da je Washington mogao detaljnije navesti mjere koje je Izrael, prema vlastitim tvrdnjama, preduzimao kako bi smanjio civilne žrtve.

Ključno pitanje: genocidna namjera

Rosensaft naglašava da je centralno pitanje u ovom postupku takozvani “dolus specialis” tj. posebna namjera da se uništi određena grupa, što je ključni element za dokazivanje genocida prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine.

Prema njegovim riječima, pojedine države koje podržavaju tužbu Južne Afrike nastoje proširiti ili ublažiti standard dokazivanja te namjere.

Rosensaft podsjeća i na presudu ICJ-a iz 2007. u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore, u kojoj je sud zaključio da čak ni politika “etničkog čišćenja” sama po sebi ne znači automatski genocid.

“Propuštena prilika”

Autor zaključuje da američki pravni tim nije iskoristio priliku da sudu predstavi snažniji i detaljniji pravni argument.

“Treća strana u sudskom postupku koja ne educira sud i samo ponavlja očigledno neće biti shvaćena ozbiljno i može čak proizvesti suprotan efekat”, piše Rosensaft.

Na kraju dodaje da bi rad takvog kvaliteta u njegovim univerzitetskim kursevima dobio lošu ocjenu.

“Da jedan od mojih studenata preda seminarski rad kvaliteta američke intervencije, ne bi bili zadovoljni ocjenom”, zaključuje Rosensaft u tekstu objavljenom u JTA.

Podsjetimo, postupak pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu pokrenut je u decembru 2023. godine kada je Južna Afrika podnijela tužbu protiv Izraela, tvrdeći da izraelske vojne operacije u Pojasu Gaze predstavljaju kršenje Konvencije o genocidu iz 1948. godine. Izrael optužbe odbacuje i tvrdi da djeluje u okviru prava na samoodbranu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine. U postupku je do sada više država podnijelo deklaracije o intervenciji, iznoseći različita pravna tumačenja Konvencije o genocidu i standarda za dokazivanje genocidne namjere, dok sud još nije donio konačnu odluku o meritumu slučaja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad